~ ? ? ? ? ? ? ?́ ? ? ~

Datum izložbe: 15. lipnja 2020.

Pozdrav! Ja sam KomadićakKožnatepastele i ovaj dan ću zapamtiti do zauvijek!!!

Ali krenimo redom… Najprije su me gospođe ostale Kožnatepastele odlučile potpuno ignorirati i ostaviti doma. Rekle su: „Toliko je maleni komadićak tebe ostao da je bolje da ne putuješ svijetom, jer ćeš se izgubiti.“

Ma nemoj, kao da se ja ne znam snaći! I tako smo se prepirali i prepirali do dugo u noć i napokon su popustile i dopustile mi da putujem. Dobio sam i putovnicu i sve! I krenuli smo na aerodrom. Kad tamo svaka se ukrcala na svoj avion i otišla na neki kontinent. Na mojoj je karti pisalo: Tasmanija[1]. Što ću tamo, pitao sam ih? To nije kontinent. Rekle su: „To ti je čarobno mjesto s kojega ćeš otputovati na najtajnovitiji kontinent na svijetu“. Stvarno?! Od sreće nisam mogao spavati svih 19 sati leta, izbrojao sam svaku od 1 143 minute, i svih 16 197 kilometara do Hobarta. Ali nisam ja imao vremena za obilazak tog otoka na kraju svijeta, njegovih egzotičnih plaža i rajskih krajolika – pitomih ravnica i prašuma. Ne, prijatelji, moji, čim sam sletio uručili su mi brodsku kartu – destinacija McMurdo. Nisam imao pojma gdje je to pa sam pitao: „Nalazi li se McMurdo na tajnovitom kontinentu?“ Odgovorili su mi potvrdno. „Putuješ na najmisterioznije mjesto na svijetu!“ – rekli su. Stvarno?! Od sreće nisam mogao stajati nego sam letio uokolo dok sam čekao ukrcaj na brod!


[1] Tasmanija je otočna savezna australska država odvojena od australskog kontinenta Bassovim prolazom. Glavni grad je Hobart.


Od sreće (i morske bolesti) nisam mogao spavati ni preostalih 312 sati plovidbe, izbrojao sam svaku od 18 720 minuta, i svih 5 369 kilometara do prve (i posljednje) stanice McMurdo – Antarktika.

Antarktika, čovječe!!! Ovako, kao na ovoj slici iznad, to izgleda u mojoj glavi, ↑ a ovako, kao na ovoj slici ispod, izgleda u stvarnosti! ↓

Čovječe, mrkli je mrak!!! Cijele dane i noći! 24 sata mrkloga mraka!!!

Sunce nije izašlo još od ožujka! I to mi moje prijateljice Kožnatepastele nisu rekle.

I kako da ja sad nađem ikakvu umjetnost u mraku? Ali, nakon prvog šoka i par litara čaja odlučio sam proučiti ovo mjesto. I istina je, to mi nisu lagale, ovo je najtajnovitiji kontinent na svijetu. I još puno toga naj! Ovdje sam upoznao najhrabrije, najdivnije i najluđe ljude na svijetu!

I još su mi dali toplu jaknu… i kapu… i šal… i rukavice… I zovu me Anktarktićak! Nisam više Komadićak!!!

I, usprkos, svemu uspio sam izvršiti svoj zadatak: pronašao sam umjetnost na Antarktici! Ljubazni znanstvenici koji su ovdje i preko zime ispričali su mi sve o „Programu umjetnika i pisaca na Antarktici“. To je istraživački program koji financira i kojim upravlja američka Nacionalna naklada za znanost koja omogućuje umjetnicima raznih profila da dođu i određeno vrijeme provedu na Antarktici. Neke od njihovih radova možete pogledati u PDF prilogu.



A sad evo vašeg današnjeg zadatka:

Nakon što proučite djela umjetnika koje sam izabrao za vas, neka ona pobude i vašu maštu! Pokušajte zamisliti i nacrtati/naslikati taj najtajnovitiji i najnegostoljubiviji kontinent na svijetu. Neka Antarktika pobudi vašu maštu, kao što već 200 godina pobuđuje maštu brojnih istraživača i pustolova. Zadatak možete izvesti u likovnoj tehnici po želji. Jedini trik je u tome da smijete koristiti sve boje osim – bijele!


Eto, izazivam vas da nam dočarate zemlju vječnog snijega i leda bez bijele boje!


No, prije nego se baciš na „posao“ možeš:

a) pročitati nekoliko zanimljivosti o Antarktici:

➤ Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

➤ Antarktika je najhladniji, najvjetrovitiji i najsuši kontinent.

➤ Oko 90% svjetskog leda i 70% slatke vode nalazi se na Antarktici. Kad bi se sav antarktički led otopio, razina mora na svijetu bi narasla za oko 65 metara.

➤ Antarktika ima najveće i najoštrije pustinje na svijetu. Takva se područja nazivaju suhe doline ili antarktičke oaze, a procjenjuje se da na tim područjima nije padala kiša ili snijeg gotovo 2 milijuna godina.

U prosjeku je led debljine oko 1,6 km, ali na nekim mjestima debeo je gotovo 4,8 km.


➤ Najveća svjetska santa leda bila je Iceberg B-15, a bila je duga oko 295 km i široka 37 kilometara, s površinom od 11.000 kvadratnih kilometara, što je čini većom od cijelog otoka Jamajke. No, 2000. godine  B-15 se prepolovio na manje sante leda, koje su kasnije otplovile morem.

➤ Antarktika je otkrivena 1820. godine. Međutim, prvi istraživač  došao je na ledeni kontinent na južnom polu 14. prosinca 1911. godine. Bio je to Roald Engelbregt Gravning Amundsen, norveški istraživač, koji je svoj život posvetio istraživanju svijeta.

➤ Zbog nagnutosti Zemljine osi i njenog kruženja oko Sunca, polovi dobivaju manje sunčeve energije i topline od ostatka Zemlje. Posljedica toga je da polovi imaju samo dva godišnja doba: zimu i ljeto.

➤ Najniža zabilježena temperatura na Zemlji iznosi -98 ° C i zabilježena je, naravno, na Antartici.

➤ Zbog iznimne hladnoće, na Antarktici nema trajno naseljenih područja. Na ledenom kontinentu djeluju ili su djelovale, stalno ili povremeno (ljeti), mnogobrojne znanstvenoistraživačke postaje. Tijekom ljeta na Antarktici živi nekoliko tisuća ljudi, dok zimi ta brojka pada na nekoliko stotina. Antarktika je jedno od rijetkih mjesta na Zemlji koje nema domaćeg stanovništva, tako da je svaka osoba koja na kontinentu živi ili ga posjeti, stranac.

➤ Antarktiku nitko ne posjeduje, na njoj nema država.  Kontinent je meridijanima podijeljen na sektore, koji pripadaju Argentini, Australiji, Čileu, Francuskoj, Norveškoj, Novomu Zelandu i Velikoj Britaniji. Sporazumom u Washingtonu 1959. zaključeno je da se Antarktika može iskorištavati samo u miroljubive svrhe; zabranjeno je uspostavljanje vojnih uporišta, eksperimentiranje ikakvim oružjem, osobito nuklearnim, i držanje radioaktivnih tvari.

➤ Antarktika je također ˝nezavisna˝ po pitanju vremena, te je jedini kontinent koji ne pripada nijednoj vremenskoj zoni. Istraživačke stanice najčešće usklađuju svoje satove s onima u svojoj matičnoj državi, pa tako na Antarktici postoji pregršt različitih ˝vremena˝.

➤ Iako Južni pol službeno prati novozelandsko vrijeme, gledano s geografskog stajališta na njemu imate jedinstvenu priliku proći sve vremenske zone u samo nekoliko sekundi, budući da je on sjecište svih meridijana, pa tako i vremenskih zona.

➤ Na Antarktici postoje dva mjesta koja su trajno naseljena civilima – argentinska baza Esperanzai naselje Villa Des Estrellas, koje pripada Čileu.

➤ U naselju Esperanza je 1978. godine na svijet došla prva osoba ikada rođena na Antarktici, Emilio Marcos Palma.

➤ Mjesto Vila Des Estrellas, broji stotinjak žitelja i diči se hostelom, suvenirnicom i sportskom dvoranom, a u oba dva naselja djeluju i osnovne škole.

➤ Vila Des Estrellas ima i poštu koji radi od rujna do ožujka – to je jedino mjesto iz kojega možete poslali pismo ili razglednicu iz daleke Antarktike.

➤ Na Antarktiku nema polarnih medvjeda, samo tuljana, pingvina i ptica.

➤ Antarktika, Arktik i nekolicina udaljenih otoka jedina su mjesta na Zemlji koja nisu kolonizirana od mrava.


ili

b) možeš, sa mnom, na – 85ºC, uživati u arktičkom podnevnu i do rujna čekati prvi brod – za natrag – prema ostatku svijeta…


Uz, naravno, jedan citat:

Ljetni prijatelji će se otopiti isto kao ljetni snjegovi, ali zimski prijatelji su prijatelji zauvijek…


i, čak, čak, čak, tri zagonetke:

1) Bijele koke s neba pale, cijelo selo zatrpale.


2) Bijeli kao snijeg, lagan kao pero, a u sebi puno vode nosim,
zajedno s braćom letim po nebu i stalno suncu prkosim.


3) Sladak sam kao šećer i hladan sam kao led.
Ako me na toplo staviš, više nisam ….


ili-ili

c) možeš zamišljati, poput mene, što ćeš raditi u listopadu…