Datum izložbe: 25. svibnja 2020.
Boje su posvuda oko nas. Od naših omiljenih cipela i odjeće, preko čuda prirode pa sve do svemirskih prostranstava. Boja postoji koliko i sam svijet i igra veliku ulogu u našem svakodnevnom životu. Ali koliko zaista znamo o bojama? To ćemo pokušati zajedno otkriti…
Inspiraciju za temu o bojama pronašli smo u knjizi „??????? ? ?̌??????“ (autor: Drew Daywalt; ilustrator Oliver Jeffers):
Kroz ?? ??????? ???????/???????? pokušat ćemo vam dočarati svijet boje; upoznati vas s nekim zanimljivostima o 12 boja iz kutije pred vama:
Zadatke koji su pred vama možete izvesti kao na našim primjerima, u predloženoj likovnoj tehnici ili u nekoj drugoj, prema vašem izboru. Zadatcima možete ??????????? boju. Možete izraditi samo jedan ili više njih, možete čak i sve. Sve je na vama. Budite kreativni i zabavite se, baš kao što smo se i mi zabavljali smišljajući ih za vas!
Fotografirajte svoj uradak i pošaljite nam ga na ???????????????@?????.???. Iz pristiglih radova izabrati ćemo najzanimljivije i nagraditi vas!
– Da boje zapravo ne postoje?! Sve je o smo u našoj glavi! Jer u stvarnosti doživljaj boje samo je pokušaj našeg mozga da uhvati smisao podražaja koje prima iz okoline.
– Da ljudi bolje pamte sadržaj sa fotografija u boji nego sa crno-bijelih fotografija.
– Da su stari hrvatski izrazi za boju krasa, mast i cvijet (Klaić: Rječnik stranih riječi). Krasu prepoznajemo u izrazu krasno, krasan, a mast je ostao, primjerice u crnomanjast i u izrazu premazan svim mastima.
– Da okruženje u kombinaciji crvene i žute boje potiče apetit. Neki znanstvenici to, u šali, nazivaju „teorijom kečapa i majoneze“.
– Da je zanimljivim eksperimentom, o utjecaju boje na okus hrane, dokazano kako se ista vrsta tople čokolade poslužena u narančastoj ili bež šalici ispitanicima činila puno ukusnijom nego kad je bila poslužena u crvenoj ili bijeloj šalici.
– Da muškarci i žene svijet vide drugačije. Gdje ona vidi grimiznu, boju burgundca, rajčica-crvenu, on vidi samo – običnu crvenu.
– Da postoje ljudi koji se boje boje – takav uporan i iracionalan strah od boje naziva se kromofobija.
– Da boje utječu na našu percepciju – tople, kao i svjetlije boje čine nam se bližima, a hladne i tamnije boje udaljenijima.
– Da su se u davna vremena pojedini pigmenti za boje izrađivali od zdrobljenih insekata, spaljenih kostiju i pak od kravljeg urina.
– Da kod pojedinaca postoji rijedak poremećaj vida zvan sinestezija pri čemu osobe vide brojeve, slova ili čak dane u tjednu kao boje.
– Da postoje boje koje su toliko kompleksne za ljudsko oko pa ih nazivamo „nemogućim bojama“.
– Da psi svijet vide u žutim, plavim i sivim bojama.
– Da sumpor sadrži sve primarne boje: u krutom stanju je žut; u otopljenom stanju je crven, a izgara plavo.
– Da mi vidimo boje koje vidimo zato što je to jedini spektar svjetla koji prolazi kroz vodu, a voda je okruženje u kojemu su se oči evolucijom najprije razvile.
– Da je Araukana vrsta kokoši, porijeklom iz Čilea, koja nese plava, zelena, ružičasta i smeđa jaja. Zato je još i nazivaju i „Koka uskrsno jaje“.
– Da postoji genetski poremećaj zvan tetrakromatizam koji omogućava raspoznavanje oko 100 milijuna boja, dok ih normalno ljudsko oko raspoznaje oko 1 milijun. Ovaj poremećaj zahvaća samo žene.
– Da zlatne ribice mogu vidjeti i infracrvenu i ultraljubičastu svjetlost.
– Da su krokodili slijepi na boje.
– Da pauci imaju prozirnu krv.
I na kraju,
– da komarci više vole djecu nego odrasle!
. . .
TO BE CONTINUED
