Datum izložbe: 20. srpnja 2023.
Gradske galerije Osijek pozivaju Vas na svojevrsnu uvertiru nadolazećoj izložbi Vlade Kristla u Gradskim galerijama Osijek, koja će zaokružiti našu ovogodišnju izložbenu sezonu.
U godini, u kojoj obilježavamo stogodišnjicu rođenja ovog velikog, svestranog hrvatskog umjetnika, u okviru Osječkog ljeta kulture, u četvrtak, 20. srpnja 2023. od 19 sati, pripremili smo za osječku publiku zanimljiv interaktivni koncept.
U prvom dijelu večeri predstaviti ćemo po prvi puta osječkoj javnosti dva do sada neizložena Kristlova rada iz privatne zbirke obitelji Vidaković iz Osijeka i povesti razgovor s njima o tim djelima. Razgovor će moderirati povjesničar umjetnosti Igor Loinjak.
Drugi dio večeri, inspiriran je emisijama HRT-a „Jedno djelo“, koje su kroz jedan umjetnički rad ili ciklus predstavljale kontekst i kompleksnost umjetničkih opusa. Ovdje ćemo se fokusirati na djelo „Kompozicija“ iz 1966., jedno (i jedino djelo) Vlade Kristla koje posjeduje Muzej likovnih Osijek. To ćemo djelo „promotriti“ kroz tri „očišta“: original – dijete – publika. Tako ćemo kroz tri varijacije istog djela pokušati zagrebati površinu Kristlove intrigantne imaginacije. Uz izloženo originalnu „Kompoziciju“ izložiti ćemo i veliki zajednički rad nastao na likovno-edukativnim radionicama za djecu „Waldingerionica“, kao „odgovor“ na original; nadalje ćemo, uz pomoć vas posjetitelja, pokušati, na jednak način, tom originalu „odgovoriti“ jednim velikim djelom koje će nastati za vrijeme trajanja ove jedinstvene izložbe.
…jer svijet (i ne samo umjetnosti) su samo Varijante i varijable (i ne samo „kristlovske“), zar ne?!
U našim varijantama i varijablama svi ste pozvani sudjelovati od 20. srpnja do 20. kolovoza 2023. od 19 -21 sat (svakim danom, osim ponedjeljka).
O autoru:
Vlado Kristl (Zagreb, 23.01.1923. – München, 07.07.2004.) jedno je od značajnijih imena naše vizualne umjetnosti prošloga stoljeća. Svoju umjetničku zrelost stekao je ranih pedesetih godina kada se aktivno uključio u rad grupe EXAT 51, a bio je prisutan i u okviru Novih tendencija, tada važnog međunarodnog pokreta čije je sjedište bilo u Zagrebu. Premda po obrazovanju likovni umjetnik, slikar, Kristl se na domaćoj i međunarodnoj sceni afirmirao svojim animiranim i igranim filmovima, a kritika ga je smatrala jednim od predvodnika zagrebačke škole animiranoga filma. U slikarstvu je u razdoblju pedesetih i šezdesetih bio sklon geometrijskoj apstrakciji koju je u to vrijeme doživljavao i kao simbol otpora postratovskoj torturi socijalističkog realizma. Već je svojim ranim izlaganjima potvrdio vlastita slikarska stajališta što se moglo vidjeti na izložbama „12 pozitiva i negativa“ (1959.), „Pleteni konac na papiru“ (1961.) te „Varijante i varijabili“ (1962.). „Obilježavajući tipologijom svoga slikarstva tijekom pedesetih raspon od eksatovskog optimizma iz razdoblja poratne obnove do simptoma skepticizma i nihilizma radikalnog enformela u vrijeme kada uzlazni elan tog optimizma počinje evidentno slabiti, Kristlova umjetnička pozicija vrilo primjetno se upliće u dva ključna problemska konteksta hrvatske umjetnosti šestog desetljeća“, zaključit će o našem umjetniku Jerko Denegri.
U formi filma Kristl je bio duboko avangardan, a ideološki je naginjao anarhističkim stavovima. Smatrao je da filmovi mora služiti uništavanju postojećega poretka što ga je dovelo u sukob sa službenom politikom Titove Jugoslavije. Zbog sadržaja nepoćudnih za vlast, filmove su mu mijenjali, zapljenjivali, ali i uništavali, no ništa od toga nije omelo Kristla u dosljednom njegovanju njegova filmskog jezika. U Zagrebu snima animirane filmove „Krađa dragulja“ (1959.), „Šagrenska koža“ (1960.) te „Don Kihota“ (1961.). Zbog potonjeg je filma imao velikih neugodnosti što je konačno Kristla dovelo do odluke da napusti Hrvatsku te se skrasi u Münchenu. Od tada započinje nova faza njegova filmskog stvaralaštva u kojoj više nije morao strahovati od političkih progona i zabrana, ali i dalje njegova poetika počiva na koncepciji antifilma te nadi da mu se filmove neće smatrati „dobrima“.
