𝗡𝗮𝘀𝗹𝗶𝗸𝗮𝗷 𝗱𝗮𝗻 𝗶 𝗼𝗯𝗼𝗷𝗶 𝘇̌𝗶𝘃𝗼𝘁! 𝗨𝘇𝗺𝗶 𝗯𝗼𝗷𝗲! 𝗡𝗶𝗷𝗲 𝘃𝗮𝘇̌𝗻𝗼 𝗱𝗮 𝗹’ 𝘀𝘂 𝗺𝗼𝗷𝗲 𝗶𝗹𝗶 𝘁𝘃𝗼𝗷𝗲…

Datum izložbe: 25. svibnja 2020.

Boje su posvuda oko nas. Od naših omiljenih cipela i odjeće, preko čuda prirode pa sve do svemirskih prostranstava. Boja postoji koliko i sam svijet i igra veliku ulogu u našem svakodnevnom životu. Ali koliko zaista znamo o bojama? To ćemo pokušati zajedno otkriti…

Inspiraciju za temu o bojama pronašli smo u knjizi „𝙋𝙖𝙨𝙩𝙚𝙡𝙚 𝙪 𝙨̌𝙩𝙧𝙖𝙟𝙠𝙪“ (autor: Drew Daywalt; ilustrator Oliver Jeffers):

Kroz 𝟏𝟑 𝐝𝐧𝐞𝐯𝐧𝐢𝐡 𝐢𝐳𝐚𝐳𝐨𝐯𝐚/𝐳𝐚𝐝𝐚𝐭𝐚𝐤𝐚 pokušat ćemo vam dočarati svijet boje; upoznati vas s nekim zanimljivostima o 12 boja iz kutije pred vama:



Zadatke koji su pred vama možete izvesti kao na našim primjerima, u predloženoj likovnoj tehnici ili u nekoj drugoj, prema vašem izboru.  Zadatcima možete 𝙥𝙧𝙤𝙢𝙞𝙟𝙚𝙣𝙞𝙩𝙞 boju. Možete izraditi samo jedan ili više njih, možete čak i sve. Sve je na vama. Budite kreativni i zabavite se, baš kao što smo se i mi zabavljali smišljajući ih za vas!

Fotografirajte svoj uradak i pošaljite nam ga na 𝘄𝗮𝗹𝗱𝗶𝗻𝗴𝗲𝗿𝗶𝗼𝗻𝗶𝗰𝗮@𝗴𝗺𝗮𝗶𝗹.𝗰𝗼𝗺. Iz pristiglih radova izabrati ćemo najzanimljivije i nagraditi vas!



Ali pitamo se – jeste li znali?

– Da boje zapravo ne postoje?! Sve je o smo u našoj glavi! Jer u stvarnosti doživljaj boje samo je pokušaj našeg mozga da uhvati smisao podražaja koje prima iz okoline.

– Da ljudi bolje pamte sadržaj sa fotografija u boji nego sa crno-bijelih fotografija.       

– Da su stari hrvatski izrazi za boju krasa, mast cvijet (Klaić: Rječnik stranih riječi). Krasu prepoznajemo u izrazu krasno, krasan, a mast je ostao, primjerice u crnomanjast i u izrazu premazan svim mastima.   

– Da okruženje u kombinaciji crvene i žute boje potiče apetit. Neki znanstvenici to, u šali, nazivaju „teorijom kečapa i majoneze“.

– Da je zanimljivim eksperimentom, o utjecaju boje na okus hrane, dokazano kako se ista vrsta tople čokolade poslužena u narančastoj ili bež šalici ispitanicima činila puno ukusnijom nego kad je bila poslužena u crvenoj ili bijeloj šalici.

– Da muškarci i žene svijet vide drugačije. Gdje ona vidi grimiznu, boju burgundca, rajčica-crvenu, on vidi samo – običnu crvenu.

– Da postoje ljudi koji se boje boje – takav uporan i iracionalan strah od boje naziva se kromofobija.

– Da boje utječu na našu percepciju – tople, kao i svjetlije boje čine nam se bližima, a hladne i tamnije boje udaljenijima.

– Da su se u davna vremena pojedini pigmenti za boje izrađivali od zdrobljenih insekata, spaljenih kostiju i pak od kravljeg urina.

– Da kod pojedinaca postoji rijedak poremećaj vida zvan sinestezija pri čemu osobe vide brojeve, slova ili čak dane u tjednu kao boje.

– Da postoje boje koje su toliko kompleksne za ljudsko oko pa ih nazivamo „nemogućim bojama“.

– Da psi svijet vide u žutim, plavim i sivim bojama.

– Da sumpor sadrži sve primarne boje: u krutom stanju je žut; u otopljenom stanju je crven, a izgara plavo.

– Da mi vidimo boje koje vidimo zato što je to jedini spektar svjetla koji prolazi kroz vodu, a voda je okruženje u kojemu su se oči evolucijom najprije razvile.

– Da je Araukana vrsta kokoši, porijeklom iz Čilea, koja nese plava, zelena, ružičasta i smeđa jaja. Zato je još i nazivaju i „Koka uskrsno jaje“.

– Da postoji genetski poremećaj zvan tetrakromatizam koji omogućava raspoznavanje oko 100 milijuna boja, dok ih normalno ljudsko oko raspoznaje oko 1 milijun. Ovaj poremećaj zahvaća samo žene.

– Da zlatne ribice mogu vidjeti i infracrvenu i ultraljubičastu svjetlost.

– Da su krokodili slijepi na boje.

– Da pauci imaju prozirnu krv.

I na kraju,

–  da komarci više vole djecu nego odrasle!



Više o svemu možete pročitati u priloženim PDF-ovima.



𝗭𝗮𝘁𝗼 𝘇𝗮𝗴𝗿𝗲𝗯𝗶𝗺𝗼 𝗽𝗼𝘃𝗿𝘀̌𝗶𝗻𝘂 𝗶 𝗯𝗮𝗰𝗶𝗺𝗼 𝘀𝗲 𝗺𝗮𝗹𝗼 𝗱𝘂𝗯𝗹𝗷𝗲 𝘂 𝗳𝗮𝘀𝗰𝗶𝗻𝗮𝗻𝘁𝗮𝗻 𝘀𝘃𝗶𝗷𝗲𝘁 𝗯𝗼𝗷𝗮 𝘁𝗲 𝗼𝘁𝗸𝗿𝗶𝗷𝗺𝗼 𝘇𝗮𝗷𝗲𝗱𝗻𝗼 𝗻𝗲𝗸𝗲 𝘇𝗮𝗻𝗶𝗺𝗹𝗷𝗶𝘃𝗼𝘀𝘁𝗶 𝗼 𝘀𝘃𝗮𝗸𝗼𝗷 𝗼𝗱 𝗻𝗷𝗶𝗵…


. . .

TO BE CONTINUED